PROF.DR. DRAGAN PRIMORAC

Prof.dr. Dragan Primorac je pedijatar, forenzičar i subspecijalist iz medicinske genetike. Na popisu je 2% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti; kako u karijeri, tako i za 2023. godinu. Prvi je nositelj titule Global Penn State Ambassador u povijesti tog Sveučilišta osnovanog 1855. godine. Član je upravnog odbora Forensic Science Foundation, pri Američkoj akademiji za forenzičke znanosti, krovnoj svjetskoj forenzičkoj organizaciji. Donedavni je predsjednik Odbora za međunarodne odnose američke Akademije za forenzičke znanosti.

Redoviti je profesor na Penn State University, University of New Haven, kineskom Xi’an Jiaotong University, College of Medicine and Forensics te Medicinskim fakultetima Sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci. Ukupno je objavio oko 300 znanstvenih radova, kongresnih priopćenja te 30-ak knjiga i poglavlja u knjigama, a do sada je citiran gotovo 9.600 puta (Google Scholar).

Odlukom Senata Sveučilišta National Forensic Science University iz Indije, prof.dr. Draganu Primorcu je za posebne zasluge u razvoju forenzičkih znanosti, kao prvom Europljaninu, dodijeljeno počasno zvanje professor emeritus.

Počasni je građanin u pet gradova u Hrvatskoj te inozemstvu. Dobitnik je više od 20 međunarodnih nagrada i odličja. Među njima su: Mary E. Cowan Outstanding Service Award, prestižna nagrada koju za izvrsnost u radu i međunarodnu prepoznatljivost dodjeljuje American Academy for Forensic Sciences, Veneto Region Award za promociju izvrsnosti u znanosti u EU, Nagrada za životno djelo Sveučilišta New Haven iz SAD-a i mnoge druge. Zbog svog doprinosa razvoju znanosti 2022. godine Slobodna Dalmacija mu je dodijelila Nagradu za životno djelo dr. Frane Bulić.

Prof. Primorac je 2015. godine zbog iznimnih doprinosa u razvoju hrvatske i svjetske znanosti odlikovan odličjem Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, 5. listopada 2015. godine biva nagrađen Državnom nagradom za znanost, a 17. lipnja 2018. godine odličjem Red Ante Starčevića za sveukupni dosadašnji rad te iznimno uspješno promicanje međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske na području znanosti, obrazovanja i politike.

Najveći svjetski muzej forenzike (Rugao, Kina) uvrstio ga u postav najznačajnijih znanstvenika iz područja forenzičkih znanosti. Izraelski politički strateg i prominentni član američke židovske zajednice Ari Mittleman ga u svojoj knjizi „Staze pravednika: priče o herojstvu, humanosti i nadi“ objavljenoj 2022. godine uvrštava među devet osoba iz cijelog svijeta koji su značajno pomogli Izraelu i židovskom narodu.

O njegovom radu i rezultatima pisali su New York Times, USA Today, Chicago Tribune, Hartford Courant, Connecticut Post, Hospital News, News Times, Kleine Zeitung Haaretz, Die Presse, The Wall Street International Magazine itd.

Predsjednik i osnivač International Society of Applied Biological Science, jedne od najuglednijih međunarodnih znanstvenih organizacija iz područja kliničke i forenzičke genetike, u čijem je radu sudjelovalo deset dobitnika Nobelove nagrade. Pod njegovim vodstvom i u suradnji s vodećom američkom bolnicom Mayo Clinic u Hrvatskoj se pune 27 godine organiziraju znanstveni skupovi na kojima je prisustvovalo više od 6000 znanstvenika iz 78 država te 700 pozvanih predavača, a što je globalno iznimno snažno pozicioniralo Hrvatsku.

Predsjednik je Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina i Hrvatskog društva za humanu . Prof.dr. Primorac osnivač je i predsjednik Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu.

ZNANOST

Prof.dr. Primorac je u nekoliko područja biomedicinskih znanosti napravio globalno prepoznatljive rezultate.

• 1993./1994. godine, u suradnji s američkim znanstvenicima, po prvi put globalno primjenjuje analizu nuklearne DNA u svrhu identifikacije skeletnih ostataka masovnih grobnica. 1996. godine sa suradnicima objavljuje prvi rad do tada – vezan uz identifikaciju skeletnih ostataka masovnih grobnica koristeći DNA tehnologiju – u vodećem forenzičkom časopisu Journal of Forensic Sciences.
• 1993. godine, sa svojim timom Sveučilišta u Connecticutu, Klinika za pedijatriju objašnjava molekularni mehanizam nastanka blagog oblika bolesti krhkih kostiju u djece (Osteogenesis Imperfecta tipa 1), a zbog tog otkrića nagrađen je najznačajnijom američkom nagradom za mlade istraživače iz područja istraživanja koštanih bolesti, koju dodjeljuje American Society for Bone and Mineral Research. Nedugo potom, rezultate objavljuje u znanstvenom časopisu Journal of Clinical Investigation.
• 1994. godine sa svojim timom, po prvi put do tada, objašnjava mehanizam transporta glasničke RNA (engl. Core protein) s prijevremenim terminacijskom kodom te mu se na američkom Sveučilištu Thomas Jefferson dodjeljuje Oustanding Platform Presentation Award od strane East Coast Connective Tissue Society.
• 2000. godine u znanstvenom časopisu Science, kao jedan od autora, objavljuje izvorne rezultate o genetičkom podrijetlu Europljana, među njima i Hrvata. U radu je analiziran Y kromosom u više od 1000 rodbinskih nepovezanih muškaraca.
• 2000. godine, sa suradnicima na University of Massachusetts Medical School, po prvi put opisuje posljedice oštećenja transporta mRNA kolagena tipa 1 (COL1A1) sa zadržanim intronom. Naime, mRNA kolagena tipa 1 sa zadržanim intronom biva blokirana unutar jezgre stanice i ne izlazi u citoplazmu, gdje se odvija sinteza proteina. Navedeni mehanizam razlogom je proizvodnje svega 50% ukupnog COL1A1 proteina, što je dovelo do nastanka Osteogenesis Imperfecta tipa 1. Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu Journal of Cell Biology.
• 2016., u znanstvenom časopisu Nature, sa suradnicima objavljuje rezultate analize Y kromosoma, ključne za razumijevanje jedne od najznačajnijih migracija anatomski modernog čovjeka koja se dogodila prije 75 000 godina s područja Afrike.
• 2019., sa suradnicima, po prvi put do sad objašnjava molekularnu osnovu i terapeutski učinak mezenhimnih stromalnih stanica izdvojenih iz masnog tkiva na liječenje oštećenja zglobne hrskavice. Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu Genes i pokazali su po prvi put da ovakav oblik liječenja dovodi do povećanja količine ključnih proteina hijaline hrskavice (glikozaminoglikani), a što posljedično dovodi do poboljšanja kliničke slike u pacijenata s osteoartritisom.
• 2020. godine, u suradnji s tvrtkom OneOme koju je osnovala čuvena američka Mayo Clinic, po prvi put pokreće sustavno uvođenje farmakogenomskog testiranja u kliničku praksu, a zbog njegovog doprinosa razvoja farmakogenomike biva imenovan OneOme Institute ambasadorom. Navedeni sustav analizira 25 gena, 111 polimorfizama za više od 300 poznatih lijekova, a važnost farmakogenomike u prevenciji štetnih učinaka lijekova objavio je u nizu radova, uključujući i dvije knjige na engleskom, hrvatskom te njemačkom jeziku.
• 2021. godine, među prvim znanstvenicima u svijetu, uspješno primjenjuje mezenhimne matične stanice u liječenju oboljelih od COVID-19, a rezultati su iste godine objavljeni u časopisu Croatian Medical Journal.

Radio je i stručno se usavršavao na nizu institucija poput: University of Connecticut, Health Center, Department of Pediatrics, Farmington, Connecticut, USA; State of Connecticut, Division of State Police, Meriden, Connecticut, USA; Armed Forces Institute of Pathology, Rockville, Maryland, USA; Analytical Genetic Testing Center, Inc. Denver, CO, USA; St. Christopher's Hospital for Children at Allegheny University of the Health Sciences, Department of Pediatric Surgery, Philadelphia; Roche Molecular Systems, Alameda, California itd.

POLITIČKA KARIJERA

Od prosinca 2003. godine do srpnja 2009. obnašao je dužnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, a prema istraživanjima američkog International Republican Institute (IRI) iz 2007. godine građani Republike Hrvatske su ga proglasili najuspješnijim ministrom u Vladi Republike Hrvatske. Vodeći američki tjednik Newsweek je zbog svih mjera koje je provodio prof.dr. Primorac, 2010. godine hrvatski obrazovni sustav prikazao jednim od najuspješnijih u svijetu. Naime, prema istraživanju iz 2010. godine koje su proveli ugledni svjetski znanstvenici, među kojima i nobelovci, a koje je objavio američki tjednik Newsweek, Hrvatska se prema kvaliteti obrazovanog sustava našla na 22. mjestu u svijetu, ispred SAD-a, Italije, Grčke, Norveške, Portugala, Španjolske, Izraela i brojnih drugih država. O vrijednosti rezultata obrazovne reforme tijekom mandata prof.dr. Dragana Primorca svjedoči još jedan pokazatelj: od 20 vodećih država svijeta iz skupine G-20, koje čine 85 posto ukupnog svjetskog bruto nacionalnog proizvoda, 80 posto svjetske trgovine i dvije trećine svjetske populacije, Hrvatska je prema kvaliteti obrazovanja bila bolja od njih dvanaest.

Već više od 30 godina surađuje s vodećim američkim dužnosnicima te s nizom drugih državnika širom svijeta.

POSEBNO ZNAČAJNA POSTIGNUĆA U SUSTAVU OBRAZOVANJA I ZNANOSTI KOJA JE REALIZIRAO

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je (2003. – 2009.) rekordno povećalo proračun za sustav znanosti, obrazovanja i sporta sa sedam na trinaest milijardi kuna.
• Zbog izgradnje sveučilišne infrastrukture, zapošljavanja sveučilišnih nastavnika te opremanja sveučilišta rekordno je povećan broj studenata u Republici Hrvatskoj za 40.000, što je jedan od preduvjeta za opstanak Hrvatske na globalnom tržištu znanja.
• Nakon višegodišnjeg nezapošljavanja kadra nužnog za razvoj cijele vertikale obrazovanja te sustava znanosti i športa, od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine, a nakon detaljne analize i uvida u potrebe sustava, ukupno je zaposleno 9.686 osoba, što je stvorilo preduvjete za primjenu strateških promjena u cijeloj vertikali sustava obrazovanja, znanosti i športa.
• Zaposlen je najveći broj najizvrsnijih mladih znanstvenika u povijesti RH (znanstveni novaci), njih ukupno 2.313, a od njih 1.526 je uspješno obranilo doktorsku disertaciju.
• Dogradnjom ili izgradnjom oko 350 školskih objekata u cijeloj Republici Hrvatskoj, nakon 65 godina, gotovo je omogućeno ukidanje treće smjene u hrvatskim osnovnim školama, a dio škola je započeo po prvi put u Republici Hrvatskoj s održavanjem nastave u jednoj smjeni, koja uključuje i cjelodnevni boravak učenika u školi.
• Napravljena je sustavna informatizacija škola u Republici Hrvatskoj te su sve matične osnovne škole i sve srednje škole u RH opremljene barem jednom računalnom prostorijom s pristupom internetu. Isto tako, 650 školskih knjižnica, 700 područnih osnovnih škola, sve zbornice u srednjim školama i svi učenički domovi za srednjoškolce opremljeni su računalnom opremom te pristupom internetu. Svaki od 600.000 učenika i 60.000 učitelja te nastavnika dobio je vlastitu e-mail adresu.
• Uspješno je uvedeno obvezno učenje dvaju stranih jezika u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj.
• Uvedena je državna matura, najzahtjevniji reformski zahvat u povijesti hrvatskog školstva. Uvođenje državne mature kao oblika vanjskog vrjednovanja obrazovanja trajni je sustav vanjskog praćenja ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja. Cilj je državne mature mjerljivost i usporedivost znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti koje je učenik stekao tijekom školovanja. Državna matura, kao oblik vanjskog vrjednovanja, predstavlja ispit jednak za sve učenike, provodi se u isto vrijeme i na isti način sa svim učenicima, a omogućuje dobivanje usporedivih pokazatelja znanja učenikâ na nacionalnoj razini.
• Uveden je Bolonjski proces, a s njim u skladu usklađeno je ili promijenjeno oko 1.460 studijskih programa.
• Osiguran je online upis na hrvatska visoka učilišta.
• Izgrađeno je ili započeto s izgradnjom više od 350.000 m2 prostora na svim hrvatskim sveučilištima.
• Svi znanstveni instituti, ustanove visokog obrazovanja i studentski domovi priključuju se na CARNet-ovu mrežu pristupne brzine 10 gigabita, a preko CARNet-a hrvatskoj je znanstvenoj i akademskoj zajednici omogućen pristup paneuropskoj istraživačkoj mreži GÉANT.
• Osigurano je više od 1.000 subvencioniranih stambenih kredita za djelatnike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja po iznimno povoljnim uvjetima, uključujući kamatnu stopu od 4.4% do 4.9% (od ukupnog iznosa Ministarstvo subvencionira kamatnu stopu od oko 3,23%, dok ostalih 1,67%, plaća korisnik kredita).
• Ministarstvo je stvorilo preduvjete za otvaranje šest veleučilišta (Vukovar, Knin, Slavonski Brod, Čakovec, Šibenik, Gospić) i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Uz to, sukladno postojećem Zakonu, u Hrvatskoj su otvorena i dva prva privatna sveučilišta.
• Izgrađene su i otvorene dvije sveučilišne knjižnice – Sveučilišna knjižnica u Splitu i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu (Filozofski fakultet).
• Po prvi put nakon 1987. godine, izgrađen je smještaj za 1.200 studenata u studentskim domovima.
• Pokrenuta je i potpisana znanstvena suradnja s najrazvijenijim državama svijeta (sa SAD-om, Izraelom, Japanom, Indijom i sl.).
• Donesen je Zakon o športu koji osigurava stvaranje uvjeta za sveobuhvatan razvoj športa od školskog, rekreacijskog pa sve do vrhunskog športa, a prvi je put omogućeno zakonsko spašavanje hrvatskog športa od stečaja, modelom preoblikovanja (do tog trenutka funkcioniranje i financiranje velikog broja klubova u RH bilo je u suprotnosti s postojećim Zakonom o trgovačkim društvima  velik broj klubova bio je dužan pokrenuti stečajni postupak, ali na to evidentno kršenje Zakona oglušile su se sve dotadašnje hrvatske vlade).
• Osnovan je Hrvatski školski športski savez, prva institucija u modernoj hrvatskoj državi koja se počela sustavno baviti uključivanjem što većeg broja učenika osnovnih i srednjih škola u bavljenje barem jednim športom.
• U Republici Hrvatskoj izgrađeno je 211 školskih športskih dvorana (do kraja 2010. godine), a za usporedbu, u razdoblju od 1991. do 2004. sagrađeno je ukupno 57 školskih športskih dvorana. Time su stvoreni preduvjeti da se u cijeloj Hrvatskoj djeca i mladi mogu baviti športom tijekom cijele godine. Sve prethodno navedeno rezultiralo je time da je ukupan broj mladih koji se bave športom povećan sa 100.000 na 230.000.
• Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, broj visokoobrazovanih u Republici Hrvatskoj u dobi od 25. do 64. godine porastao je na 18,5%. Dovoljno se podsjetiti da je prema popisu stanovništva iz 2001. godine u RH bilo 7% visokoobrazovanih sa završenim sveučilišnim studijem + 3% sa završenom tada tzv. višom školom).

SPORT

Juniorski je taekwondo prvak bivše države. Trenirao je u pomlatku splitskog Hajduka te u AK „Split 80“. Zbog doprinosa razvoju sporta 2004. godine uručena mu je Srebrna plaketa Europskog olimpijskog odbora. Odlukom predsjednika Europske taekwondo federacije Sakisa Pragalosa 2019. godine, uručen mu je počasni 7. Dan crni pojas World Taekwondo Europe organizacije. U američku Taekwondo Kuću slave (Hall of Fame) primljen je 2015. godine. U listopadu 2020. izabran je za člana Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora, a nedugo nakon toga i na dužnost potpredsjednika Hrvatskog taekwondo saveza. Od 2024. godine obnaša dužnost predsjednika Zdravstvene komisije Hrvatskog odbojkaškog saveza.

GOSPODARSTVO

2011. godine osniva Specijalnu bolnicu Sv. Katarina, europski centar izvrsnosti, koja je danas svjetski brend. Bolnica zapošljava više od 250 djelatnika, partner je najveće američke zdravstvene institucije UPMC (s godišnjim proračunom 31 milijarde dolara).

Pod vodstvom prof.dr. Primorca trenutno se realizira najveća američka investicija u zdravstvo u jugoistočnoj Europi, s ciljem osnivanja najmodernijeg onkološkog centra UPMC Hillman Cancer Center u Zaboku.

U partnerstvu s kolegama iz američkog IVY Leaugue Sveučilišta Dartmouth, prof.dr. Primorac je osnovao genetički laboratorij (International Center for Applied Biological Sciences) koji je prema dosadašnjim planovima vodeći svjetski laboratorij za implementaciju cjelogenomske analize u kliničku praksu.